Endokrinolog Zagreb: Estetska kirurgija Royal✓

Koji simptomi ukazuju da trebate posjetiti endokrinologa?

Dijabetes, neplodnost, poremećaji štitnjače, osteoporoza, pretilost, policistični jajnici, neki su od ozbiljnih metaboličkih poremećaja endokrinog sustava i simptoma koji zahtijevaju posjet endokrinologu, au nekim slučajevima i endokrinom kirurgu. S obzirom na to da se značajan broj endokrinih bolesti ne očituje burno u ranoj fazi, pacijenti ih često isprva ignoriraju i ne prihvaćaju kao problem. Endokrina kirurgija i endokrinologija specijalističke su grane medicine u kojima je broj bolesnika u značajnom porastu.

Najbolji endokrini hirurg u Srbiji i regionu

Profesor Aleksandar Diklić redoviti je profesor Medicinskog fakulteta, endokrini kirurg s više od 30 godina iskustva.

Operirao više od 7000 pacijenata

prof. Doktor Aleksandar Diklić do sada je operirao više od 7000 pacijenata s bolestima endokrinih žlijezda, a najveći postotak s bolestima štitnjače. Endokrinolog, endokrinolog, endokrinolog – da li ste više puta uneli ove reči u Google pretragu jer tražite najboljeg endokrinologa u Beogradu? Na pravom ste mjestu. Endokrinolog ili endokrini kirurg? Sada se pitate s kim biste se trebali posavjetovati u vezi s problemom koji imate? U tekstu koji slijedi objasnit ćemo kada je vrijeme za konzultacije s endokrinologom, a kada s endokrinim kirurgom.

Što je endokrinologija?

Endokrinologija je posebna grana medicine u kojoj je broj pacijenata u značajnom porastu. Ova grana medicine bavi se poremećajima endokrinog sustava i njegovih specifičnih izlučevina, hormona. Hormoni su odgovorni za regulaciju brojnih funkcija u tijelu, kao što su rast, razvoj, reprodukcija i odgovor na stres, na primjer.

Kao posljedica poremećaja endokrinog sustava mogu se javiti različiti metabolički poremećaji poput dijabetesa, neplodnosti, pojačanog ili smanjenog rada štitnjače ili paratireoidnih žlijezda, osteoporoze, pretilosti itd.

Koja je specijalnost endokrinologa?

Endokrinolog je subspecijalist interne medicine koji liječi bolesnike s endokrinološkim i metaboličkim poremećajima.

Endokrinolog Beograd – koje probleme leče naši endokrinolozi?

Endokrinolozi Poliklinike Beograd dijagnostikuju i leče probleme u radu:

• hipofiza
• štitne žlijezde
• paratiroidne žlijezde
• nadbubrežne žlijezde
• gonade (jajnici i testisi)
• endokrini pankreas s posebnim naglaskom na bolesnike sa šećernom bolešću

Šta je endokrina kirurgija?

Endokrina kirurgija je grana medicine koja se bavi bolestima endokrinog sistema, žlezdama i materijama koje one luče (hormonima), kao i biopsijom, operacijom i uklanjanjem dela ili čitave štitne žlezde, paraštitne i nadbubrežne žlezde.

Kada je vreme za endokrinu hirurgiju?

Kod težih stanja i bolesti endokrinog sistema koji iziskuju hirurške intervencije, pored endokrinologa, uključuju se i endokrini hirurzi naše Poliklinike. U daljem tekstu biće objašnjena teža stanja i bolesti endokrinog sistema kojima se bavi endokrina kirurgija. 

Endokrini zahvati – najčešći zahvati

Totalna tireoidektomija i hemitireoidektomija (uklanjanje polovice štitnjače) dvije su najčešće izvođene operacije u endokrinoj kirurgiji. Ranije su se radili manji zahvati, nodulektomije, kojima su se uklanjali samo čvorovi u štitnjači, ali se ta praksa napustila zbog komplikacija koje su se javljale tijekom reoperacija, često nužnih nakon nodulektomija.

Štitnjača – poremećaji i bolesti

Štitnjača je jedna od najvećih endokrinih žlijezda u ljudskom tijelu. Hormoni štitnjače utječu na rast i sazrijevanje, ubrzavaju razgradnju masti, sintezu proteina, a imaju ključnu ulogu u razvoju živčanog sustava. Ljudsko tijelo ne voli ni smanjenje ni povećanje štitnjače.

Što je hipotireoza?

Hipotireoza je čest metabolički poremećaj, najčešće kod žena. To je stanje u kojem štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona. Jedan od znakova koji ukazuje na pojavu hipotireoze može biti povišena vrijednost hormona TSH, a istovremeno snižena razina hormona T3 i T4.

Simptomi hipotireoze: problematična koža (dermatitis, perutanje, suha i gruba koža); tanka kosa koja pada; oticanje (otečeno lice, otečeni kapci, oticanje nogu); loša koncentracija i česte promjene raspoloženja i oscilacije; poremećaj menstrualnog ciklusa kod žena.

Što je hipertireoza?

Hipertireoza je pretjerani rad štitnjače, što rezultira lučenjem puno više hormona u krv nego što je tijelu potrebno. Češće se javlja kod žena, između 20. i 50. godine života. Najčešćim uzrokom hipertireoze smatra se pretjerana aktivnost štitnjače uzrokovana autoimunim procesom. Ako se hipertireoza ne liječi, dolazi do ozbiljnih oštećenja, najčešće kardiovaskularnog sustava.

Simptomi hipertireoze: ubrzan rad srca, primjetan umor, gubitak težine, gubitak kose, smanjena oštrina vida, drhtanje ruku, nervoza, emocionalna nestabilnost, razdražljivost, poremećaji menstrualnog ciklusa kod žena.

Hipertireoza se dijagnosticira kliničkim pregledom kod endokrinologa, ultrazvučnim pregledom vrata ili štitnjače te laboratorijskim analizama hormona T3, T4 i TSH. Terapija uključuje primjenu antitireoidnih lijekova, odnosno tireostatika, au težim slučajevima nužan je kirurški zahvat.

Što je gušavost?

Guša je povećanje štitnjače. Može biti polinodularno ili nodularno. Najčešće navedeni uzroci nodularne guše uključuju kronični nedostatak joda u hrani i vodi za piće, kronični stres te kemijske i fizikalne agense. Pogađa sve generacije, a češća je kod žena.

Simptomi guše: Guša je povećanje štitnjače, ponekad nekoliko puta veće od njene prirodne veličine. U takvim situacijama povećana štitnjača pritišće okolna tkiva (dušnik, jednjak, velike krvne žile vrata), što može uzrokovati otežano gutanje, disanje, promjenu boje glasa i promuklost. Osim ovih funkcionalnih problema, gušavost predstavlja i značajan estetski problem. Vrat djeluje natečeno, au nekim slučajevima na njemu su vidljive izbočine.

Dijagnoza guše: Endokrinolog ili endokrini kirurg pri prvom susretu s bolesnikom utvrđuje položaj štitnjače, njenu konzistenciju i pokretljivost, prisutnost čvorova, kao i eventualno povećanje regionalnih limfnih čvorova. U sklopu provjere rada i stanja štitnjače potrebno je učiniti ultrazvuk vrata, laboratorijske pretrage vezane uz utvrđivanje hormonalnog statusa, eventualno citodijagnostičku punkciju i scintigrafiju štitnjače.

Tumori štitnjače

Tumor štitnjače manifestira se kao čvor u samoj žlijezdi ili gušavost. Tumori štitnjače mogu biti dobroćudni i zloćudni. Benigni tumori su adenomi i rastu sporo i dugo, bez izraženih simptoma. Obično su bezbolne, elastične su konzistencije, glatke površine i nisu fiksirane za kožu ili podlogu, pa se ponekad mogu vidjeti pri gutanju. Prognoza dobroćudnih tumora štitnjače je dobra, a tegobe koje uzrokuju uspješno se liječe.

Za razliku od adenoma, zloćudni tumori su najčešće jedan čvor, tvrd i bezbolan, srastao s okolnim tkivom. Razlikujemo papilarne, folikularne, anaplastične i medularne. Najčešće nema boli, ali su slabost, promuklost i umor mogući u uznapredovalim fazama. Liječenje je kirurško (tiroidektomija) i uključuje odstranjivanje štitnjače. Korištenje hormona je doživotno.

Kako izgleda operacija štitnjače?

U slučaju težih bolesti i problema u radu štitnjače nužan je angažman endokrinog kirurga. Štitnjača se odstranjuje ako postoji poremećaj u njezinoj građi i funkciji te ako se sumnja na karcinom.Operacija štitnjače je metoda liječenja koja se može odabrati kada je žlijezda povećana i pritišće okolne organe. Pritisak štitnjače može ometati glasnice, uzrokujući promuklost, ometati dušnik kada osoba ima poteškoća s disanjem i jednjak kada je teško gutati. Poremećaj strukture štitnjače očituje se u pojavi guše, povećanja štitnjače. Operacija se također preporučuje u slučajevima kronične upale štitnjače.

Koliko traje operacija štitnjače?

Sama operacija štitnjače (endokrini zahvat) koja se izvodi u Poliklinici Beograd traje od sat i pol do dva sata i izvodi se u općoj anesteziji. Pacijent obično ide kući već sljedeći dan nakon operacije i vraća se svojim uobičajenim aktivnostima. Neposredno nakon operacije ne preporuča se tjelesna aktivnost i napor. Nakon operacije na mjesto reza stavlja se flaster koji se skida nakon jednog dana i nije potrebno dodatno previjanje. Nema šavova za uklanjanje i pacijenti se mogu normalno tuširati. Kirurška kontrola je 7-14 dana nakon operacije.

Koji kirurzi rade operaciju štitnjače u Poliklinici Beograd?

Stručni tim endokrinih kirurga predvođen prof. Dr Aleksandar Diklić obavlja operacije štitnjače u Poliklinici Beograd. Profesor Aleksandar Diklić redoviti je profesor Medicinskog fakulteta, endokrini kirurg, koji je do sada operirao više od 7000 pacijenata s bolestima endokrinih žlijezda, od kojih je najveći postotak štitnjača.

Više informacija o radu i iskustvu prof. dr. Aleksandra Diklića možete pronaći na ovoj stranici: Prof. dr. Aleksandar Diklić.

Kakav je život nakon operacije štitnjače?

Život se nakon operacije štitnjače vrlo brzo vraća u normalu, komplikacije su vrlo rijetke, uglavnom prolazna oštećenja živaca koji omogućuju kretanje glasnica, što uzrokuje promuklost. Pacijenti kojima je odstranjena štitnjača moraju uzimati nadomjesne hormone u obliku jedne tablete dnevno.

Zašto nije dobra ideja odgoditi operaciju štitnjače?

Sve informacije o tome zašto nije dobro odgoditi operaciju štitnjače možete pronaći na ovoj stranici: NE ODGAĐAJTE OPERACIJU ŠTITNJAČE.

Endokrinolog Beograd

Dodatne informacije +381 65 202 77 77